MAE, MPIE, MAPPF ho MOP Konvoka Enkontru ho Estrutura Administrasaun Munisípiu Manatuto

23 October 2023

Sua Eselénsia Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, S.E. Ministru Agrikultura, Pekúaria, Peskas no Florestas, Eng. Marcos da Cruz, S.E. Ministru Planeamentu Investimentu Estratejiku, Gastão Souza, Reprezentante Ministériu Obras Publika, Sabadu fin semana ne’e, konvoka enkontru ho Estrutura Administrasaun Munisípiu Manatuto, hodi ko’alia kona-ba preparasaun aniversáriu tinan-10 kooperasaun amizade entre Provínsia Hunan China ho Munisípiu Manatuto, ne’ebé sei komemora iha loron 5 fulan Maiu tinan 2024, iha Munisípiu Manatuto.

Objetivu husi enkontru ne’e, orienta Estrutura Administrasaun Munsípiu Manatuto, atu identifika Rai Estadu hodi konstrui fatin ba haki’ak Fahi, loke Sentru Formasaun, Mini Laboratóriu, Manutensaun ba Irrigasaun no Trator, no mós identifika fatin ba Engineru sira husi Hunan sei mai hela iha Munisípiu Manatutu iha fulan Novembru tinan ne’e hodi halo servisu tekniku hamutuk ho Manatuto oan sira, tanba iha ambitu komemorasaun ne’e sei realiza mós atividade prinsipal sira hanesan  Kolleta Batar, Kolleta Hare no Kolleta Modo husi Agrikultor sira, inklui halo inspesaun ba fasilidade produsaun.

“Administrasaun Munisípiu Manatuto mak tenke servisu no sai na’in ba programa ne’e, servisus integradu Munisipais sira ne’e mai sai objetu atu kompleta programa ne’e, ho Povu Manatuto no Provínsia Hunan”, S.E. MAE afirma.

Iha fatin hanesan, S.E.MAPPF, Eng Marcos da Cruz, afirma, atividade ne’e importante no di’ak tebes ba populasaun Munisípiu Manatuto, tanba Governu nia programa ne’e atu aumenta produsaun Agríkola, no agora daudaun iha importasaun barak, entaun tenke servisu makas no presiza koopera ho ema seluk ne’ebé iha konesimentu tekníku no mós iha rekursus finanseiru hodi ajuda, nune’e bele aumenta produsaun iha Rai laran liu-liu ba Hare.

“Akordu ida ne’e Primeiru Ministru mak asina no ita sei komemora iha dia 5 Maiu tinan oin, ne’ebé ita hanesan parte tekniku, ita haree para oinsá ita bele realiza ida ne’e, entaun ita tenke halo servisu dentru tempu ida ne’e, ita presiza hatudu katak ita bele produs buat ruma hanesan Kolleta Hare, Batar no Fahi, atu nune’e ita bele hatudu katak ita bele book an iha setor Agrikultura”. S.E.MAPPF hateten.

S.E. MPIE, Gastão Souza, hateten, akordu refere tenke la’o ba oin, la’ós depois de selebra tiha la-iha ninia sustentabilidade, entaun Manatuto oan sira tenke servisu hamutuk atu dudu ba oin, tanba programa ne’e sei fó benefisiu ba Povu Manatuto iha setor Agrikultura.

Administrador Munisípiu Manatuto, Bernado Lopes, hato’o bemvindu no agradese ba prezensa sua eselénsia na’in-tolu nian iha Administrasaun Munisípiu Manatuto, tanba maske fin semana, maibé kontinua vizita trabalho hodi konvoka enkotru sobre preparasaun selebrasaun tinan sanulu kooperasaun amizade entre Provínsia Hunan ho Manatuto.

“Orientasaun ne’e klaru ona no Ami sei halo esforsu tomak, atu atende prosesu kurtu prazu ida ne’e”,  Administrador Munisípiu Manatuto ne’e promete.

Iha sorumutu ne’e, marka mós prezensa husi Xefe Gabinete Ministru Administrasaun Estatál, Benigno da Cruz, Reprezentante Governu Hunan iha Manatuto, Sekretáriu Ezekutivu PNDS, Amandio Paulino de Souza, Diretor Governu Lokal, no mós Diretor sira husi servisu munisipais nian.

Hafoin remata enkotru, sua eselénsia na’in-tolu hamutuk ho Administrador Munisípiu no ekipa, kontinua kedan observa direta rai ne’ebé atu konstrui sentru veterinaria ka hakiak Fahi no Sentru Formasaun ne’ebe lokaliza iha aldeia Karlilu Suku Ai-Teas Postu Manatuto Villa. Armazenamentu Agrikultura iha Suku Sau, no mós Fatin Irrigasaun iha area Fatubela.

Nune’e mós, eselénsia na’in-tolu kontinua kedan halo dialogu ho komunidade sira iha aldeia Rembor no Suku Laicore, hodi informa kona-ba atividade komemorativu refere, no mós servisu sira ne’ebé mak Governu atual sei halo liu-liu iha Ministériu Administrasaun Estatál, Setor Agrikultura no infraesturtura.

Iha biban ne’e mós, sua eselénsia na’in-tolu ho ekipa kontinua nafatin observa direta fatin irrigasaun, drainajen no mota ne’ebé pertense ba suku Laicore Postu Laclo nian.

MANATUTO, 04 Outubru 2023, Sua Eselénsia Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, Kuarta ohin, hala’o vizita traballu ba iha Munisípiu Manatuto, hodi halo sensibilizasaun no enkontru ho Estrutura Administrasaun Munisípiu Manatuto kona-ba implementasaun dekretu lei Igiene Orden Públiku númeru 33/2008.

Objetivu husi sensibilizasaun no enkontru refere, atu fó hanoin nafatin ba komunidade sira kona-ba oinsá kuidadu Lixu no Ambiente iha tempu udan no fó esplikasaun kona-ba dekretu lei númeru 33/2008, loron 27 Agostu, ne’ebé mak bandu negosiante sira labele fa’an sasan iha espasu públiku, liu-liu iha Munisípiu Manatuto.

“Vizita ida ohin ne’e vizita traballu mai iha Munisípiu Manatuto, atu fahe informasaun, para servisu iha kraik bele la’o liu-liu Toponímia nian, atu haree liubá dekretu lei númeru 33/2008 kona-ba igiene orden públika. Tanba ne’e mak husi ne’e ba oin, servisu tenke la’o daudauk ona, para depois hodi hadi’a netik sidade Manatuto, para ita bele sente ninia originalidade ida uluk”, SEATOU informa.

Administrador Munisípiu Manatuto ho ninia Rekursu sira, prontu no preparadu para bele fahe informasaun ba kraik, liu-liu ba vendedores no mós maluk sira ne’ebe hakiak animal. Nune’e mós parte PNTL prontu asegura Munisípiu nia servisu iha terenu, tanba servisu ne’e servisu ekipa, la’os servisu mesak.

“Ha’u fiar katak ho enkontru ida ohin, Manatuto oan sira prontu para atu bele fó susesu ba iha Programa no Planu Toponímia nian, para bele hadi’a sidade Manatuto”, SEATOU afirma.

Iha fatin hanesan, Administrador Munisípiu Manatuto, Bernardo Lopes, apresia tebes vizita dahuluk SEATOU nian iha Munisípiu Manatuto, hodi halo sensibilizasaun ba dekretu lei refere.

“Ohin primeiru vizita, Ami hakarak agradese ba Sua Eselénsia ho Ekipa tomak, atu bele mai hamutuk ho Ami no bele fahe informasaun no orientasaun ba Ami, oinsá mak ba oin Ami atu hakat”. Administrador Munisípiu Manatuto ne’e afirma.

Entretantu, iha biban ne’e marka mós prezensa husi Komandante PNTL Munisípiu Manatuto, Kargu Xefia Linas Ministeriais, Autoridade Lokal, no mós lider Komunitaria.

iha loron kuarta, 24 fulan-agostu, sua exelensia Ministru Administrasaun Estatal, sr.Tomas do Rosario Cabral hala’o vizita mai iha adminstrasaun Munisipiu Manatuto hodi konvoka enkontru ho Adminstrador Munisipiu, Sekretario Munispiu, Diretur Servisu Munisipal sira inklui Diretur Delegasaun Teritorial hodi hare kona ba programa PNDS ne’ebe maka halai liu ba Uma kbiit La’ek ou konessidu ho Uma Naroman Ba Povu ne’ebe maka durante ne’e paradu. iha enkontru ne’e sua exelensia husu ba Diretur PNDS ho nia ekipa atu prepara dadus sira ne’ebe maka kredibel no lolos hodi submete ba iha Ministerio administrasaun estatal. nune;e bele tulun Ministru Estatal hodi foti desizaun ba problema PNDS nian iha tinan 2024.

alende ida ne’e, Sua exelensia husu ba Administrador Munisípiu Manatuto atu prepara planu asaun anual ho Planu orsamentu 2024 hodi aprezenta iha Nasional.

iha biban ida ne’e mos Administrador Munisípiu Manatuto Sr.Bernardo Lopes entrega livru Portal Munisípal Munisipiu Manatuto nian ba Sua Exelensia Ministru Administrasaun Estatal, Sr.Tomas do Rosario Cabral, ho objektivu Sua Exelensia bele konese diak liu tan kona ba Perfile Munisi[iu Manatuto.

alende ida ne’e, Sua exelensia husu ba Administrador Munisipiou Manatuto atu prepara planu asaun anual ho Planu orsamentu 2024 hodi aprezenta iha nasional.

Soibada 3 de Abril de 2023, Ministru Administrasaun Estatal Dr.Miguel Pereira de Carvalho, akompaña husi Diretor Geral Dezenvolvimentu Rural (DGDR), Administrador Munisipiu Manatuto, Pe.Administrador Diocese Baucau no Reverendismu Pe. Joaquim, Padre no Madre sira, Diretor Nasional PDIM no DNAL, hamutuk ho Sarani Soibada Inagura Jardim Pe. Sebastiao Aparicio da Silva.

Pe. Sebastiao da Silva mak Primeiro Superior Misaun Igreja iha Soibada. Representante Sarani Pe. Joaquim hato’o Agradesimentuba VIII Governo Konstituisional, espesialmente ba Ministerio Administrasaun Estatal, Ministro, DG no Diretor sira hotu tamba Primeira vez iha Governo ne mak servisu diak ho Igreja no Implementa Programa Dezenvolvimentu Rural sira nebe valoriza no diversifika Turistiku Relizioso. tanba rai Soibada nian istoria misaun iha Timor-Leste no iha rai Soibada mak Lider Nasional sira Estudu no sai boot hodi halo Politika.

iha intervensaun S.E Ministro Miguel Pereira de Carvalho lori VIII Governo nia naran hato’o mos parabens ba Komunidade Soibada ne’ebe Serbisu hamutuk ho Autoridade lokal sira diak tebes no ohin ita bele inagura Jardim ida ne’be fora husi ita nia imajinasaun katak Governu kria Programa no tau osan naton ba Postu sira Maibe ho espiritu Komunidade no sarani sira nian bele halo Jardim ida ne’ebe valor diak tebes ba rai Soibada no Timor-Leste laran tomak.

Iha diálogu Prezidente Repúblika ho komunidade Suku Laicore, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, komunidade sira propoin bá Prezidente Repúblika hodi hatutan bá Governu harii hela Sentru Saúde ida bá sira, nune’e bele fasilita sira halo tratamentu saúde iha sira nia knua laran.

Durante ne’e, komunidade Suku Laicore tenke la’o ain ho distánsia dook bá halo tratamentu saúde iha Postu Saúde iha Postu Administrativu Laclo.

Xefe Suku Laicore, Jeltino Cárceres, husu atu Governu harii hela sentru saúde iha sira-nia suku, nune’e tempu udan bele fasilita komunidade sira halo tratamentu de’it iha suku laran.

Prezidente República José Ramos-Horta, resposta dehan, iha tempu badak nia sei halo sentru saúde iha Suku refere atu bele fasilita komunidade sira halo tratamentu saúde iha suku laran.

“Xefe suku husu buat rua, Eskola ida ho Sentru Saúde. Ida ha’u promete sei bele halo iha tempu badak, ha’u sei hateten bá Governu, maibé ha’u sei haree tanba Governu nia mandatu atu remata ona, ne’e duni ha’u labele okupadu ho Governu, maibé ha’u sei halo rasik duni sentru saúde ne’e iha Suku Laicore,” Ramos-Horta hateten.

Aldeia rua iha Suku Laicore mós to’o ohin loron seidauk asesu eletrisidade, tanba ne’e Xefe Suku Jeltino Cárceres, husu atu Governu bele toma konsiderasaun hodi lori naroman eletrisidade bá komunidade iha aldeia rua iha suku refere.

Hafoin kalamidade, 04 fulan-Abríl 2021, komunidade Suku Laicore moris susar tebetebes. Sira-nia natar ektare 80 naksobu no hare ne’ebé sira kuda bee lori bá hotu tasi.

Ikus-ikus ne’e, komunidade iha área ne’ebá moris iha ki’ak nia laran. Ki’ak ba osan no ki’ak bá hahán, nune’e atu aguenta moris, komunidade sira loron-kalan agurnta ho de’it akar.

Haree bá kondisaun ne’e, Presidente Repúblika, José Ramos-Horta, deklara kedas atu fó apoiu iha termpu badak bá komunidade sira ne’ebé presiza tebtebes tulun.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten problema 04 fulan-Abríl 2021, akontese iha fatin  barak iha Timor-Leste nune’e iha Natarbora ne’ebá, populasaun ida ne’e terus tinan rua ona, han mak akar, tanba toos ho natar hetan estraga husi inundasaun no sub nutrisaun aumenta duni tanba loron-loron han mak akar.

“Depois tau mákina iha ne’e para hadi’a mota ne’e, tun karik labele sobu ema nia uma, tau tia tratór oan ida, maibé laiha kombustivel, tanba sira la iha kombustivel maka  populasaun kontaktu ha’u, hodi hatete mákina iha maibé kombustivel laiha, maibé  la buat tanba problema barak no atendimentu barak tebe-tebes, ha’u sei  buka ajuda tanba orsamentu Prezidente nian mai husi Parlamentu mai hosi Estadu ne’e duni ha’u hateten ajuda kedas, autoriza kedan kombustivel litru  5,000 hodi fasilita tratór sira hasai sedimentasaun iha mota-laran,” Ramos-Horta hateten.

Manatuto 19-12-2022, abitante sira iha Suku Laku Mesak, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto. Dezde dezastre naturál 04 fulan-Abríl 2021 to’o agora moris terus iha nakukun laran tanba dezde tempu ne’ebá liña distribuisaun  eletrisidade kotu total inklui besi-riin eletrisidade sira balun tohar no monu.

Xefe Suku Laku Mesak, Filomeno Rodrigues Pereira Carçeres, hateten  problema ida-ne’e aprezenta ona ba Autoridade Munisípiu Manatuto hodi levanta to’o governu sentrál, maibé to’o agora seidauk foti desizaun haruka ekipa tekniku no Ministériu Obras Públika (MOP liu hosi Institutu Gestaun Ekipamentu (IGE) atu bele koloka ekipamentu pezadu bá hadi’a hikas kondisaun estrada no ponte hirak ne’ebé kotu.

“Mota boot tun mai sobu hotu besi-riin eletrisidade nian no to’o agora besi-riin eletrisidade nia lubuk ida monu no rai halai halo fiu eletrisidade lubuk kotu ahi la lakon to’o agora,” Xefe Suku Laku Mesak,  Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres hateten.

Iha Fulan Novembru 2022 Funsionariu Publiku inklui entidades sira hotu, tantu Munisipio mos Nasional hotu hotu konsentra iha Munisipiu Manatuto hodi halo preparasaun ba fatin seremonia Icar Bandeira Nasional inklui mos atividade seluk hanesan realiza feira no Palku Muzikal ne’ebe lokaliza iha Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto Vila.

Antes tun ba terenu, liu husi Ministerio Administrasaun Estatal hamutuk ho Ministerio sira seluk inklui entidades sira iha Administrasaun Munisipio Manatuto hala’o enkontru hodi forma Komisaun Organizadora no Sub Komisaun Organizadora hodi fahe servisu no responsabilidade ba atividade 28 Novembru 2023 ne’ebe konsentra iha Munisipiu Manatuto. Depois de forma tiha KO no Sub KO, sesaun Logistik kontunua kedas kontratu ho Kompanhia Nasional hodi halo preparasaun ba fatin ceremonia refere.

Iha 23 Novembru 2022 halo lansamentu ba atividades Feiras no Bola Guling to’o 28 Novembru 2022. Partisipa iha Lansamentu ne’e, Sua Exelensia Vice Ministru MAE, Sr.Lino de J.Torezão, Vice Ministru Turismu, Vice Ministru Arte e Cultura, Diretores Gerais Diretores Nasionais, Administrador Munisipiu, Komandante PNTL Munisipiu inklui Funsionariu Publiku ho Partisipantes de Feiras.

Iha 28 Novembru 2022 hala’o seremonia Icar Bandeira Nasional ne’ebe Prezidente Jose Ramos Horta mak hanesan Inspektur ba Ceremonia. Iha nia Diskursu, Prezidente Repulika Jose Ramos Horta kestiona makaas iha setor Justisa. Ceremonia Icar da Bandeira Nasional ne’e la’o ho diak i taka ho aprezentasaun husi Grupu tebe dai no Sa’e Bua. iha seremonia Incar da Bandeira ne’e Partisipa maxima husi Prezidente Parlamento Nacional, Vice Primeira Ministra Prezidente Tribunal Rekursu, Eis Titulares, Deputadu Parlamentu Nasional, Membru Komandante Jeral PNTL, Veteranu, Korpu Diplomatiku sira iha TL, Governu NTT ho nia komitiva, Lider Komunitaria, no populasaun husi Postu Adminstrativu Manatuto vila, Laclo, Laleia, Laclubar Soibada no Barique.

Iha loron Kuarta, 25 Janeiru 2023 Sua Exelensia Vice Ministru Administrasaun Estatal Sr.Lino de Jesus Torezao hala’o lansamentu primeira pedra ba Edifisiu Administrasaun Munisipio Manatuto hanesan primeira faze ba programa Decentralizasun no Poder Lokal iha Timor Leste ne’ebe tuir planu sei realiza iha 2024.

Edifisiu ne’e, sei hahu kontrusaun iha 2023 no sei remata iha 2025. Kontrusaun Edifisiu ne’e hala’o liu husi prosesu tenderizaun no manan husi Kompania Nasional JLC.Aitula, ho montante Orsamentu 5.5 Milhoes ho durasaun tempu kontrusaun tinan rua. Hare ba modelu dezenho edifisiu ne;ebe lansa husi Sr.Administrador Munisipio Manatuto ne’e ho Andar rua, tiga lantai no akumula Funsionario Publiku hamutuk 200 pesoas hodi halo servisu no atendementu ba publiku. Antes hala’o lansamentu primeira pedra, hala’o uluk seremonia kultural husi lia na’in Postu Administrativu fatin nen no fatuk ne’e hetan bensaun husi Amo Parokial St.Antonio Manatuto. Lansamentu ne’e hala’o durante oras ida nia laran, hahu oras tuku 08;30 to’o tuku 09 liu minutu 30.

Partisipa iha lansamentu ne’e,kompostu husi SUa Exelensia Vice Ministru MAE, Lino de Jesus Torezao ho nia komitiva, Prezidente Autoridade Dili, Baucau,Bobonaro no Ermera, Adminstrador Munisipio Manatuto, Viqueque, Lospalos Ainaro, Manufahe, Liquisa, Atauru, Aileu, no seluka tan. Komandante PNTL Munisipio Manatuto, Padre Parokial St.Antonio Manatuto, Prezidente Konsellu Veteranos, Kompanhia ne’ebe kaer obra, Diretores Servisu Munisipais sira hotu inklui Funsionario iha Munisipio Manatuto. Espera katak ho lansamentu edifisiu foun ba Adminstrasaun Munisipio Manatuto ne’e, bele responde ona ba fatin Funsionariu Publiku sira hodi hala’o servisu no atendementu ba publiku. Tamba dezafiu boot ida ba Administrasaun Munisipio Manatuto mak seidauk iha Edifisiu ida boot atu hodi hala’o servisu no atendementu ba publiku.

Sekretario Munisipiu ho Sub-Komisaun Organizadora 28 de Novembro 2022 hala’o enkontro ho SEJD Nacional hodi hare kona ba realizasaun Jogos Komunitarios iha Munisipiu Manatuto hodi komemora loron Proklamasaun 28-11-2022

Hatutan.com, (29 Dezembru 2021), Díli-Autoridade lokál  hosi Suku Sau, Maabat, Ailili no Aiteas, Postu Administrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto, husu ba Governu liuhusi Ministériu Obras Publiku (MOP) atu hadi’a “lalais” moru protesaun iha mota Manatuto, hodi salva povu, salva ai-horis no salva ambiente bainhira udan-boot iha futuru.

Udan-boot iha loron 04 fulan-Abríl liubá lori trauma boot ba boot ba abitante sira ne’ebé hela besik iha mota Manatuto nian tanba moru protesaun naksobu kuaze metru 600 hodi halo bee-mota tama to’o sira nia uma no sobu sira-nia natar ho ai-horis sira.

“Liuhosi karta ida ne’e, ami ne’ebé mak reprezenta komunidade ne’ebé afetadu hosi mota Manatuto Vila, hato’o ami nia preokupasaun ba ita-boot nu’udár Ministrus  Obras Públiku, Salvadór Pires dos Reis, kona-bá situasaun emerjénsia iha mota Manatuto ne’ebé kualkér tempu bele fó ameasa ba komunidade hela iha parte mota-sorin, ne’ebé mak afetadu ona hosi inundasaun iha 04 Abríl liubá, ne’ebé estragus ba moru protesaun kuaze metru 600 , nune’e mós estragus komunidade nia-uma, natar, animál ho sasán sira seluk,” Xefe Suku Sau, Barbara Gama Soares, hato’o ezijénsia ne’e, liuhosi karta komunikadu ne’ebé Hatutan.com, asesu, Kuarta (29/12/2021).

Xefe Suku Sau, Barbara Gama Soares, husu ba Governu Sentrál atu bele fó atensaun sériu ba mota Manatuto, liuhosi halo konstrusaun foun ba moru protesaun, atu nune’e bele salva komunidade hosi risku, bainhira akontese udan-boot no rezulta korrente mota maka’as.

“Ami mós hakarak husu ho laran luak, ba señor ministru, no liuhosi MOP atu bele implementa projetu emerjénsia ruma iha tempu badak nia laran,” Xefe Suku Sau ne’e hateten tán.

Lideransa komunitáriu sira iha Manatuto Vila, husu ba Governu liuhosi MOP, atu orientasaun ba ekipa ida hosi Instituto Gestăo Equipamentos (IGE) nian, atu destaka permanente iha mota Manatuto, nune’e bele normaliza bee-mota, labele tama ba sobu no estraga natar ho toos komunidade sira nian, liu-liu hadook ameasa ba vida komunidade.

Hatán ba preokupasaun ne’e, Vise Ministru Obras Públiku (VMOP), Nicolau Lino Freitas Belo, konfirma katak, to’o oras ne’e, nia parte seidauk simu relatóriu ruma kona-bá situasaun dezastre naturál iha mota Manatuto Vila. Maibé, ekipa sira task force nian ne’ebé MOP destaka, daudaun ne’e hala’o hela atividade supervizaun ba situasaun iha territóriu nasionál tomak.

“Ida ne’e mak informasaun seidauk iha, maibé ita-nia ekipa task force nune’e mós ekipa Athock, nafatin halo supervizaun. Kuandu iha defeitu ruma, ekipa tun kedas halo levantamentu  dadus tuir nesesidade ne’ebé mak akontese iha terrenu,” Nicolau Freitas Belo hateten.

Maske nune’e, situasaun nee, tutela responsabilidade hosi ekipa Task Force no Athock nian, dala-ruma sei halo planeamentu no tinan oin 2022 sei iha verifikasaun hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) hodi hahú konstrusaun.

“Ha’u hanoin, ida ne’e tama ona iha parte planeamentu liu-liu ekipa ne’ebé mak ohin ha’u hatete hosi Athock no Task Force, ba tinan oin, ha’u hanoin iha ona verifikasaun ADN, sei tama iha faze konstrusaun iha tinan oin,” Nicolau hatutan.

© 2024 Administration Municipality of Manatuto