1. Jeografia
Manatuto mak munisípiu ida husi Timor-Leste, ne’ebé lokaliza iha parte leste do capital Timor. Munisípiu ne’e halo fronteira ho Munisípiu Baucau no Viqueque (este), Tasi Timor (sul), Munisípiu Dili, Aileu no Manufahi (oeste) no Tasi Estreito Wetar (norte). Munisípiu referido iha postu administrativu 6 : Natarbora, Soibada, Laclubar, Manatuto, Laclo no Laleia ne’ebé inklui 31 suku.
Demográfikamente, Manatuto iha total de populasaun hamutuk 48,876 (tuir projesaun 2019) no densidade populasaun mak 27,36 ba área 1,785.95 km2. Grupu de populasaun ida ne’e, koalia lian : Tetun, Galoli, Idate Habun no Dadua.
2. Toponímia
Hanesan mós ho munisípiu seluk, Manatuto mós iha signifikadu próprio ba naran munisípiu nian. Liafuan ne mai husi tetun ne’ebé komposto husi liafuan rua : Mana + Tutu. Konforme istória haktuir katak, desde tempu uluk, iha rai ne’e iha ema klumuk rua mak moris iha ne’e, ida naran Sau Raha (agora Soraha) no ida seluk naram Sau Lor (agora Saulidun). Atu hala’o aktividade ba sira nian moris, ema klumuk rua ne’e idak-idak tur iha ninian fatin. Klumuk Sau Raga tur iha Foho Soraha nian tutun no Klumuk Sai Lor tur iha foho Sauhuhun nia tutun. Ema klumuk rua ne’e idak-idak ho ninian liurai, liurai nain rua ne maun alin.
3. Istória
Tuir istória, antes Portugues sira estabelese sira nian autoridade iha rai Manatuto, iha ona autoridade tradisional ne’ebé ukun. Iha tinan 1698, Governo Portugues introdús sira nia autoridade, liu husi Governador António Coelho Guerreiro. Iha tinan ne, sira começa halo intervensaun ba Autoridade tradisional sira iha Timor, inklui iha Manatuto. Iha loron 20 de Abril de 1859, liu husi Governador Afonso de Castro estabelese 11 Distritu, Manatuto mos sai hanesan disrtito ida ho nia naran Distritu de Manatuto Vila, no nia sede iha Manatuto ne’ebé kompostou husi reino Bubur-Susso, Kablaqui, Fulau, Faturo no Turiscai. Liu tiha Segunda Guerra Mundial, Governador Oscar Ruas muda komando militar ne’e transforma fali ba Circuscriação Civil ne’ebé kompostu husi postu administrativu civil Barique, Fatuberlihu, Laclo, Laclubar no Laleia. Iha tempu okupasaun indonésia, Manatuto sai hanesan Distritu no ikus mai sai hanesan munisípiu.
4. Klima
Em termos de klima, jeralmente klima iha Munisipiu Manatuto hanesan ho munisípiu seluk iha Timor-Leste. Durante fulan maio too julho, médio udan mak udan dala rua por semana no durante fulan novembro too janeiro médio udan sempre mai horas rua nian laran por dia. Durante fulan agosto too outubro, klima manas no rai maran, sem udan. Klima médio mak husi 23,6C-31,8C, ho klima ne’e aas to’o 38C.
5. Pontu Interese
Pontu interese husi Manatutu mak hanesan: Be tudak Cribas no Igreja Laklubar. Munisípiu ne’e rasik, kuñesidu ho selebrasaun anuál ne’ebé mak hala’o iha tempu bo’ek, kuñesidu ho dansa suru bo’ek. Hahan tradisionál mak hanesan Balixaun.