Soibada 3 de Abril de 2023, Ministru Administrasaun Estatal Dr.Miguel Pereira de Carvalho, akompaña husi Diretor Geral Dezenvolvimentu Rural (DGDR), Administrador Munisipiu Manatuto, Pe.Administrador Diocese Baucau no Reverendismu Pe. Joaquim, Padre no Madre sira, Diretor Nasional PDIM no DNAL, hamutuk ho Sarani Soibada Inagura Jardim Pe. Sebastiao Aparicio da Silva.
Pe. Sebastiao da Silva mak Primeiro Superior Misaun Igreja iha Soibada. Representante Sarani Pe. Joaquim hato’o Agradesimentuba VIII Governo Konstituisional, espesialmente ba Ministerio Administrasaun Estatal, Ministro, DG no Diretor sira hotu tamba Primeira vez iha Governo ne mak servisu diak ho Igreja no Implementa Programa Dezenvolvimentu Rural sira nebe valoriza no diversifika Turistiku Relizioso. tanba rai Soibada nian istoria misaun iha Timor-Leste no iha rai Soibada mak Lider Nasional sira Estudu no sai boot hodi halo Politika.
iha intervensaun S.E Ministro Miguel Pereira de Carvalho lori VIII Governo nia naran hato’o mos parabens ba Komunidade Soibada ne’ebe Serbisu hamutuk ho Autoridade lokal sira diak tebes no ohin ita bele inagura Jardim ida ne’be fora husi ita nia imajinasaun katak Governu kria Programa no tau osan naton ba Postu sira Maibe ho espiritu Komunidade no sarani sira nian bele halo Jardim ida ne’ebe valor diak tebes ba rai Soibada no Timor-Leste laran tomak.
Iha diálogu Prezidente Repúblika ho komunidade Suku Laicore, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, komunidade sira propoin bá Prezidente Repúblika hodi hatutan bá Governu harii hela Sentru Saúde ida bá sira, nune’e bele fasilita sira halo tratamentu saúde iha sira nia knua laran.
Durante ne’e, komunidade Suku Laicore tenke la’o ain ho distánsia dook bá halo tratamentu saúde iha Postu Saúde iha Postu Administrativu Laclo.
Xefe Suku Laicore, Jeltino Cárceres, husu atu Governu harii hela sentru saúde iha sira-nia suku, nune’e tempu udan bele fasilita komunidade sira halo tratamentu de’it iha suku laran.
Prezidente República José Ramos-Horta, resposta dehan, iha tempu badak nia sei halo sentru saúde iha Suku refere atu bele fasilita komunidade sira halo tratamentu saúde iha suku laran.
“Xefe suku husu buat rua, Eskola ida ho Sentru Saúde. Ida ha’u promete sei bele halo iha tempu badak, ha’u sei hateten bá Governu, maibé ha’u sei haree tanba Governu nia mandatu atu remata ona, ne’e duni ha’u labele okupadu ho Governu, maibé ha’u sei halo rasik duni sentru saúde ne’e iha Suku Laicore,” Ramos-Horta hateten.
Aldeia rua iha Suku Laicore mós to’o ohin loron seidauk asesu eletrisidade, tanba ne’e Xefe Suku Jeltino Cárceres, husu atu Governu bele toma konsiderasaun hodi lori naroman eletrisidade bá komunidade iha aldeia rua iha suku refere.
Hafoin kalamidade, 04 fulan-Abríl 2021, komunidade Suku Laicore moris susar tebetebes. Sira-nia natar ektare 80 naksobu no hare ne’ebé sira kuda bee lori bá hotu tasi.
Ikus-ikus ne’e, komunidade iha área ne’ebá moris iha ki’ak nia laran. Ki’ak ba osan no ki’ak bá hahán, nune’e atu aguenta moris, komunidade sira loron-kalan agurnta ho de’it akar.
Haree bá kondisaun ne’e, Presidente Repúblika, José Ramos-Horta, deklara kedas atu fó apoiu iha termpu badak bá komunidade sira ne’ebé presiza tebtebes tulun.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten problema 04 fulan-Abríl 2021, akontese iha fatin barak iha Timor-Leste nune’e iha Natarbora ne’ebá, populasaun ida ne’e terus tinan rua ona, han mak akar, tanba toos ho natar hetan estraga husi inundasaun no sub nutrisaun aumenta duni tanba loron-loron han mak akar.
“Depois tau mákina iha ne’e para hadi’a mota ne’e, tun karik labele sobu ema nia uma, tau tia tratór oan ida, maibé laiha kombustivel, tanba sira la iha kombustivel maka populasaun kontaktu ha’u, hodi hatete mákina iha maibé kombustivel laiha, maibé la buat tanba problema barak no atendimentu barak tebe-tebes, ha’u sei buka ajuda tanba orsamentu Prezidente nian mai husi Parlamentu mai hosi Estadu ne’e duni ha’u hateten ajuda kedas, autoriza kedan kombustivel litru 5,000 hodi fasilita tratór sira hasai sedimentasaun iha mota-laran,” Ramos-Horta hateten.
Manatuto 19-12-2022, abitante sira iha Suku Laku Mesak, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto. Dezde dezastre naturál 04 fulan-Abríl 2021 to’o agora moris terus iha nakukun laran tanba dezde tempu ne’ebá liña distribuisaun eletrisidade kotu total inklui besi-riin eletrisidade sira balun tohar no monu.
Xefe Suku Laku Mesak, Filomeno Rodrigues Pereira Carçeres, hateten problema ida-ne’e aprezenta ona ba Autoridade Munisípiu Manatuto hodi levanta to’o governu sentrál, maibé to’o agora seidauk foti desizaun haruka ekipa tekniku no Ministériu Obras Públika (MOP liu hosi Institutu Gestaun Ekipamentu (IGE) atu bele koloka ekipamentu pezadu bá hadi’a hikas kondisaun estrada no ponte hirak ne’ebé kotu.
“Mota boot tun mai sobu hotu besi-riin eletrisidade nian no to’o agora besi-riin eletrisidade nia lubuk ida monu no rai halai halo fiu eletrisidade lubuk kotu ahi la lakon to’o agora,” Xefe Suku Laku Mesak, Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres hateten.
Iha Fulan Novembru 2022 Funsionariu Publiku inklui entidades sira hotu, tantu Munisipio mos Nasional hotu hotu konsentra iha Munisipiu Manatuto hodi halo preparasaun ba fatin seremonia Icar Bandeira Nasional inklui mos atividade seluk hanesan realiza feira no Palku Muzikal ne’ebe lokaliza iha Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto Vila.
Antes tun ba terenu, liu husi Ministerio Administrasaun Estatal hamutuk ho Ministerio sira seluk inklui entidades sira iha Administrasaun Munisipio Manatuto hala’o enkontru hodi forma Komisaun Organizadora no Sub Komisaun Organizadora hodi fahe servisu no responsabilidade ba atividade 28 Novembru 2023 ne’ebe konsentra iha Munisipiu Manatuto. Depois de forma tiha KO no Sub KO, sesaun Logistik kontunua kedas kontratu ho Kompanhia Nasional hodi halo preparasaun ba fatin ceremonia refere.
Iha 23 Novembru 2022 halo lansamentu ba atividades Feiras no Bola Guling to’o 28 Novembru 2022. Partisipa iha Lansamentu ne’e, Sua Exelensia Vice Ministru MAE, Sr.Lino de J.Torezão, Vice Ministru Turismu, Vice Ministru Arte e Cultura, Diretores Gerais Diretores Nasionais, Administrador Munisipiu, Komandante PNTL Munisipiu inklui Funsionariu Publiku ho Partisipantes de Feiras.
Iha 28 Novembru 2022 hala’o seremonia Icar Bandeira Nasional ne’ebe Prezidente Jose Ramos Horta mak hanesan Inspektur ba Ceremonia. Iha nia Diskursu, Prezidente Repulika Jose Ramos Horta kestiona makaas iha setor Justisa. Ceremonia Icar da Bandeira Nasional ne’e la’o ho diak i taka ho aprezentasaun husi Grupu tebe dai no Sa’e Bua. iha seremonia Incar da Bandeira ne’e Partisipa maxima husi Prezidente Parlamento Nacional, Vice Primeira Ministra Prezidente Tribunal Rekursu, Eis Titulares, Deputadu Parlamentu Nasional, Membru Komandante Jeral PNTL, Veteranu, Korpu Diplomatiku sira iha TL, Governu NTT ho nia komitiva, Lider Komunitaria, no populasaun husi Postu Adminstrativu Manatuto vila, Laclo, Laleia, Laclubar Soibada no Barique.
Iha loron Kuarta, 25 Janeiru 2023 Sua Exelensia Vice Ministru Administrasaun Estatal Sr.Lino de Jesus Torezao hala’o lansamentu primeira pedra ba Edifisiu Administrasaun Munisipio Manatuto hanesan primeira faze ba programa Decentralizasun no Poder Lokal iha Timor Leste ne’ebe tuir planu sei realiza iha 2024.
Edifisiu ne’e, sei hahu kontrusaun iha 2023 no sei remata iha 2025. Kontrusaun Edifisiu ne’e hala’o liu husi prosesu tenderizaun no manan husi Kompania Nasional JLC.Aitula, ho montante Orsamentu 5.5 Milhoes ho durasaun tempu kontrusaun tinan rua. Hare ba modelu dezenho edifisiu ne;ebe lansa husi Sr.Administrador Munisipio Manatuto ne’e ho Andar rua, tiga lantai no akumula Funsionario Publiku hamutuk 200 pesoas hodi halo servisu no atendementu ba publiku. Antes hala’o lansamentu primeira pedra, hala’o uluk seremonia kultural husi lia na’in Postu Administrativu fatin nen no fatuk ne’e hetan bensaun husi Amo Parokial St.Antonio Manatuto. Lansamentu ne’e hala’o durante oras ida nia laran, hahu oras tuku 08;30 to’o tuku 09 liu minutu 30.
Partisipa iha lansamentu ne’e,kompostu husi SUa Exelensia Vice Ministru MAE, Lino de Jesus Torezao ho nia komitiva, Prezidente Autoridade Dili, Baucau,Bobonaro no Ermera, Adminstrador Munisipio Manatuto, Viqueque, Lospalos Ainaro, Manufahe, Liquisa, Atauru, Aileu, no seluka tan. Komandante PNTL Munisipio Manatuto, Padre Parokial St.Antonio Manatuto, Prezidente Konsellu Veteranos, Kompanhia ne’ebe kaer obra, Diretores Servisu Munisipais sira hotu inklui Funsionario iha Munisipio Manatuto. Espera katak ho lansamentu edifisiu foun ba Adminstrasaun Munisipio Manatuto ne’e, bele responde ona ba fatin Funsionariu Publiku sira hodi hala’o servisu no atendementu ba publiku. Tamba dezafiu boot ida ba Administrasaun Munisipio Manatuto mak seidauk iha Edifisiu ida boot atu hodi hala’o servisu no atendementu ba publiku.
Sekretario Munisipiu ho Sub-Komisaun Organizadora 28 de Novembro 2022 hala’o enkontro ho SEJD Nacional hodi hare kona ba realizasaun Jogos Komunitarios iha Munisipiu Manatuto hodi komemora loron Proklamasaun 28-11-2022
Hatutan.com, (29 Dezembru 2021), Díli-Autoridade lokál hosi Suku Sau, Maabat, Ailili no Aiteas, Postu Administrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto, husu ba Governu liuhusi Ministériu Obras Publiku (MOP) atu hadi’a “lalais” moru protesaun iha mota Manatuto, hodi salva povu, salva ai-horis no salva ambiente bainhira udan-boot iha futuru.
Udan-boot iha loron 04 fulan-Abríl liubá lori trauma boot ba boot ba abitante sira ne’ebé hela besik iha mota Manatuto nian tanba moru protesaun naksobu kuaze metru 600 hodi halo bee-mota tama to’o sira nia uma no sobu sira-nia natar ho ai-horis sira.
“Liuhosi karta ida ne’e, ami ne’ebé mak reprezenta komunidade ne’ebé afetadu hosi mota Manatuto Vila, hato’o ami nia preokupasaun ba ita-boot nu’udár Ministrus Obras Públiku, Salvadór Pires dos Reis, kona-bá situasaun emerjénsia iha mota Manatuto ne’ebé kualkér tempu bele fó ameasa ba komunidade hela iha parte mota-sorin, ne’ebé mak afetadu ona hosi inundasaun iha 04 Abríl liubá, ne’ebé estragus ba moru protesaun kuaze metru 600 , nune’e mós estragus komunidade nia-uma, natar, animál ho sasán sira seluk,” Xefe Suku Sau, Barbara Gama Soares, hato’o ezijénsia ne’e, liuhosi karta komunikadu ne’ebé Hatutan.com, asesu, Kuarta (29/12/2021).
Xefe Suku Sau, Barbara Gama Soares, husu ba Governu Sentrál atu bele fó atensaun sériu ba mota Manatuto, liuhosi halo konstrusaun foun ba moru protesaun, atu nune’e bele salva komunidade hosi risku, bainhira akontese udan-boot no rezulta korrente mota maka’as.
“Ami mós hakarak husu ho laran luak, ba señor ministru, no liuhosi MOP atu bele implementa projetu emerjénsia ruma iha tempu badak nia laran,” Xefe Suku Sau ne’e hateten tán.
Lideransa komunitáriu sira iha Manatuto Vila, husu ba Governu liuhosi MOP, atu orientasaun ba ekipa ida hosi Instituto Gestăo Equipamentos (IGE) nian, atu destaka permanente iha mota Manatuto, nune’e bele normaliza bee-mota, labele tama ba sobu no estraga natar ho toos komunidade sira nian, liu-liu hadook ameasa ba vida komunidade.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Vise Ministru Obras Públiku (VMOP), Nicolau Lino Freitas Belo, konfirma katak, to’o oras ne’e, nia parte seidauk simu relatóriu ruma kona-bá situasaun dezastre naturál iha mota Manatuto Vila. Maibé, ekipa sira task force nian ne’ebé MOP destaka, daudaun ne’e hala’o hela atividade supervizaun ba situasaun iha territóriu nasionál tomak.
“Ida ne’e mak informasaun seidauk iha, maibé ita-nia ekipa task force nune’e mós ekipa Athock, nafatin halo supervizaun. Kuandu iha defeitu ruma, ekipa tun kedas halo levantamentu dadus tuir nesesidade ne’ebé mak akontese iha terrenu,” Nicolau Freitas Belo hateten.
Maske nune’e, situasaun nee, tutela responsabilidade hosi ekipa Task Force no Athock nian, dala-ruma sei halo planeamentu no tinan oin 2022 sei iha verifikasaun hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) hodi hahú konstrusaun.
“Ha’u hanoin, ida ne’e tama ona iha parte planeamentu liu-liu ekipa ne’ebé mak ohin ha’u hatete hosi Athock no Task Force, ba tinan oin, ha’u hanoin iha ona verifikasaun ADN, sei tama iha faze konstrusaun iha tinan oin,” Nicolau hatutan.
Hatutan.com, (13 Dezembru 2021), Díli—Udan-boot loron rua tuituir malu, Sabadu-Domingu (11-12/12/2021), iha Munisípiu Manatuto, lori trauma boot ba komunidade sira hela besik mota Laklo tuun to’o Manatuto-Vila.
Udan-boot loron hirak liubá afeta maka’as ba komunidade nia hela fatin, animal-hakiak no ai-horis sira, tanba mota komesa sobu ona moru protesaun no halo bee-mota suli tama to’o komunidade sira nia horik-fatin.
Administradór Munisípiu Manatuto, Bernado Lopes, husu ba Governu sentrál liuhosi Ministériu Obras Publika (MOP) ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) atu toma medida emerjénsia rezolve moru protesaun iha Mota Manatuto nian tanba fó ameasa ba povu nia vida, inklui ameasa ba povu nia kintál, natar no ai-horis sira.
Ba Hatutan.com via telefónika, Segunda (13/12/2021), Administradór Bernado Lopes, informa katak mota-boot loron rua tuituir malu sobu daudaun ona moru protesaun ne’ebé satan bee-mota ba komunidade sira-nia horik-fatin ho distánsia metru 100-resin.
“Ema mate laiha maibé material komunidade nian barak mak estragus no bee nalihun tama to’o komunidade uma komunidade, inklui mos estraga natar balun ona,” Administradór Bernado Lopes haktuir.
Autoridade Munisípiu Manatuto halo esforsu hodi evakua komunidade sira hamutuk ho sira-nia dokumentu no sasán importante sira ba iha fatin seguru hodi bele asegura sira-nia vida to’o situasaun normal mak komunidade fila ba sira ida-idak nia hela fatin.
Parte kompetente mós apoiu ona hahán no sasán nesesidade báziku sira seluk ba komunidade tanba maioria husi família afetadu enfrenta problema relasiona ho ai-han tanba hetan estragus husi inundasaun ne’e.
“Ami halo ona levantamentu ba família afetadu sira no provizoriamente ami rejista uma-kain hamutuk 10 no ami sei kontinua halo identifikasaun iha loron tuir mai,” nia hateten.
Autoridade munisipál ne’e hateten, molok ne’e sira-nia parte halo ona alarme públiku ba iha komunidade tomak Manatuto atu nafatin atensaun másimu ba avizu no alarme sira husi Governu liuhusi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) ho Serbisu Meteorolojia no Jeofízika Timo-Leste nian kona-bá previzaun tempu.
Autoridade Munisípiu Manatuto kontinua halo esforsu atu asegura komunidade sira husi dezastre natural ne’ebé iha liu husi informasaun públiku ne’ebé parte autoridade munisipál komunika direita ho administradór postu, xefe suku no xefe aldeia sira.
Hatutan.com, (04 Dezembru 2021), Dili—Iha Sesta 03 Dezembru dadersan, família hetan mate-isin Carlos Pires ho idade (67) ne’ebé mate mistériu no latan-hela iha rai iha área Makin, aldeia Tuqueten, Suku Cribás, Postu Administrativu Manatuto Vila.
Komunidade hamutuk ho Polisia foti
Mate-isin Veteranu Carlos Pires.
Foto/Facebook.
Xefe Suku Cribás, Eurico Alves, haktuir kronolójia katak, iha Sesta tuku 08:00 Otl, matebian Carlos Pires sai hosi nia uma, dehan atu ba haree nia animál hanesan Karau Timor ne’ebé durante haki’ak iha área aldeia ne’e.
Infelizmente, situasaun sai oin seluk, tanba feto faluk ho família tomak rona dehan katak, sira nia maun, alin, Carlos Pires ho kondisaun iis-kotu ona, ne’ebé latan hela iha rai fuik, área Cribás.
“Nia mate, bainhira atu ba haree karau iha sorin hosi rai ne’ebé naran Makin. Entaun, nia subriñu ida bá, hetan hela nia mate-isin iha ne’ebá. Nia subriñu ne’e mai fó hatene fali nia ferik oan, depois subriñu ne’e ho matebian nia ferik oan mai hateten fali ami iha ne’e mak ha’u orienta joven sira ho komunidade tun ba haloot lori mai uma,” Xefe Suku Cribás, Eurico Alves, informa ba hatutan.com via telefónika, Sábadu (04/12/2021).
Hafoin to’o iha fatin akontesimentu, Xefe Suku Eurico, kontakta diretamente ba Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Komandu Munisípiu Manatuto, Komandante eskuadra ho ekipa hosi investigasaun to’o kedan iha Cribás, hodi halo identifikasaun ba fatin ne’e, liu-liu buka hatene kona-bá kronolojia ka kauza hosi nia mate.
“Nia mate kuaze iha tuku 14:00 no alin mane ne’e hetan nia mate-isin iha tuku 18:00. Depois ami foti ne’e kalan ona,” Xefe Suku Cribás, konta tuir tán.
Bainhira Komandu PNTL Munisipiu Manatuto, liuhosi ekipa investigasaun kriminál, konklui identifikasaun parte autoridade seguransa no komunidade sujere atu lori matebian nia isin mate, ba hala’o autópsia, nune’e bele hatene ninia rezultadu. Maibé, parte família husu atu labele halo tán autópsia no hala’o funébre de’it tuir kultura.
“Tanba família matebian la konkorda, entaun familia husu fila-fali nia mate-isin, lori mai atu haloot tuir lisan no beran ne’ebé mak iha Barique ninian,” subliña.
Matebian nu’udár kaben na’in maibé seidauk iha oan. Matebian rasik mós hanesan veteranu ida ho grau 8-14 no durante ne’e simu hela pensaun veteranu to’o hakotu-iis.
Parte autoridade iha Cribás nian informa ona ba responsável Konsellu Veteranu iha Munisipiu Manatuto atu bele fó apoia kaixaun hodi tau mate-isin.
“Sim, nia mós veteranus ida, no ativu hela hodi simu pensaun veteranu,” Xefe Suku Eurico, informa.
Tuir planu, família hamutuk ho reprezenta veteranu Munisipiu Manatuto sei hala’o sermónia funébre hodi haloot matebian nia mate-isin tuir lisan Barique nian, iha Aldeia Tuqueten, Suku Cribás, Postu Administrativu Manatuto Villa, iha Domingu 05 Dezembru 2021, tuku 10:00 dadeer.
To’o notísia ne’e publika, Jornalista Hatutan.com tenta beibeik hodi konfirma ho Komandante PNTL Munisípiu Manatuto via telefónika, maibé númeru kontaktu Komandante “fora da área de cobertura”.
© 2023 Administrasaun Munisípiu Manatuto