MANATUTO, 23 Jullu 2026
Prezidente Repรบblika, Josรฉ Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmรฃo hala’o serimรณnia lansamentu fatuk dahuluk bรก Projetu Solar Fotovoltaiku (PV) ho sistema armazenamentu enerjia no sistema SCADA bรก interkoneksaun ho rede transmisaun elรฉtrika, iha Suku Lifau, Postu Administrativu Laleia, Munisรญpiu Manatuto, kinta (23/07).
Projetu ne’e sei instala sentrรกl solar ho kapasidade 72 megawatts (MW) no sistema armazenamentu enerjia iha bateria ho kapasidade 36 megawatts-ora (MWh), atu fornese eletrisidade bรก rede nasionรกl, diversifika fonte enerjia no hamenus dependรฉnsia Timor-Leste bรก kombustรญvel importadu.
Prezidente Repรบblika, Josรฉ Ramos-Horta, parabeniza IX Governu Konstitusionรกl lideradu hosi PM Xanana tanba konsege lori projetu investimentu estratรฉjiku ida-ne’e bรก oin.
Xefe Estadu hateten projetu hanesan ne’e presiza tempu, koordenasaun no involvimentu hosi ajรฉnsia internasionรกl no investidรณr privadu.
โ๐๐ฅ๐๐ญ๐ซ๐ข๐ฌ๐ข๐๐๐๐ ๐ฆ๐๐ค ๐ฌ๐๐ข๐ญ๐จฬ๐ซ ๐ข๐๐ ๐ง๐’๐๐๐ฬ ๐ข๐ฆ๐ฉ๐จ๐ซ๐ญ๐๐ง๐ญ๐ ๐ญ๐๐๐๐ฌ ๐๐ฬ ๐๐๐ณ๐๐ง๐ฏ๐จ๐ฅ๐ฏ๐ข๐ฆ๐๐ง๐ญ๐ฎ. ๐๐ญ๐ ๐๐๐ฅ๐ ๐ก๐๐ซ๐๐ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ ๐ซ๐๐ฌ๐ฎ ๐ง๐’๐๐๐ฬ ๐ฅ๐’๐จ ๐ฆ๐๐ค๐’๐๐ฌ ๐ง๐จ ๐ค๐จ๐ง๐ญ๐ข๐ง๐ฎ๐ข๐๐๐๐ ๐ข๐ฆ๐ฉ๐ฅ๐๐ฆ๐๐ง๐ญ๐๐ฌ๐๐ฎ๐ง ๐๐ฅ๐๐ง๐ฎ ๐๐ฌ๐ญ๐ซ๐๐ญ๐ฬ๐ฃ๐ข๐ค๐ฎ ๐๐๐ณ๐๐ง๐ฏ๐จ๐ฅ๐ฏ๐ข๐ฆ๐๐ง๐ญ๐ฎ ๐๐๐ฌ๐ข๐จ๐ง๐ฬ๐ฅ ๐๐๐๐โ๐๐๐๐,โ Ramos-Horta hateten.
Kona-bรก ne’e PM Xanana esplika projetu ne’e hanesan investimentu importante bรก sistema elรฉtriku nasionรกl no bรก futuru dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste.
Governu kontinua empenha atu garante fornesimentu eletrisidade ida fiรกvel bรก uma-kain, eskola, sentru saรบde, instituisaun pรบblika no empreza sira iha paรญs tomak.
โ๐๐ ๐จ๐ซ๐ ๐ข๐ญ๐ ๐ฉ๐ซ๐๐ฌ๐ข๐ณ๐ ๐ซ๐๐๐จ๐ซ๐ฌ๐ ๐ฌ๐ข๐ฌ๐ญ๐๐ฆ๐ ๐ง๐๐ฌ๐ข๐จ๐ง๐ฬ๐ฅ ๐๐ฅ๐๐ญ๐ซ๐ข๐ฌ๐ข๐๐๐๐ ๐ง๐จ ๐ฉ๐ซ๐๐ฉ๐๐ซ๐ ๐๐ ๐๐ฎ๐ญ๐ฎ๐ซ๐ฎ. ๐๐ญ๐ ๐ญ๐๐ง๐ค๐ ๐๐ข๐ฏ๐๐ซ๐ฌ๐ข๐๐ข๐ค๐ ๐ข๐ญ๐-๐ง๐ข๐ ๐๐จ๐ง๐ญ๐๐ฌ ๐๐ง๐๐ซ๐ฃ๐ข๐ ๐ง๐จ ๐ซ๐๐๐ฎฬ๐ฌ ๐๐๐ฉ๐๐ง๐๐ฬ๐ง๐ฌ๐ข๐ ๐๐ฬ ๐ค๐จ๐ฆ๐๐ฎ๐ฌ๐ญ๐ขฬ๐ฏ๐๐ข๐ฌ ๐ข๐ฆ๐ฉ๐จ๐ซ๐ญ๐๐๐ฎ๐ฌ. ๐๐๐ง๐๐ ๐ง๐’๐ ๐๐ซ๐จ๐ฃ๐๐ญ๐ฎ ๐๐จ๐ฅ๐๐ซ ๐ ๐จ๐ญ๐จ๐ฏ๐จ๐ฅ๐ญ๐๐ข๐ค๐ฎ ๐ข๐ก๐ ๐๐๐ฅ๐๐ข๐ ๐ข๐ฆ๐ฉ๐จ๐ซ๐ญ๐๐ง๐ญ๐ ๐ญ๐๐๐๐ญ๐๐๐๐ฌ,โ PM Xanana hateten.
Xefe Governu halo estimasaun katak projetu ne’e sei hamenus gastus kombustรญvel entre $25 to’o $30 milloens kada tinan, rekursu ne’ebรฉ bele rediresiona bรก saรบde, edukasaun, infraestruturas no prioridade nasionais seluk.
Aleinde benefรญsiu finanseiru, projetu ne’e sei fรณ formasaun bรก tรฉkniku EDTL durante faze instalasaun, operasaun no manutensaun, no mรณs sei apoia formasaun no investigasaun bรก estudante timoroan sira iha รกrea enerjia renovรกvel.
Projetu ne’e sei kria empregu durante perรญodu konstrusaun ne’ebรฉ previstu dura entre fulan 18 no 24.
Projetu ne’e implementa tuir modelu Independent Power Producer (IPP), liuhusi empreza Manatuto Renewable Power, ne’ebรฉ harii husi ITOCHU, hosi Japaun, no EDF hosi Fransa.
Embaixadรณr Fransa iha Timor-Leste, Fabien Penone, hateten projetu ne’e sei hasa’e asesu bรก eletrisidade ida konfiรกvel, hamenus emisaun COโ no redรบz dependรฉnsia bรก kombustรญvel importadu.
Nia konsidera envolvimentu EDF hanesan sinรกl ida forte bรก kooperasaun ekonรณmika entre Fransa ho Timor-Leste.
Embaixadรณr Japaun, Yasushi Yamamoto, afirma katak Governu Japaun apoia projetu ne’e liuhosi finansiamentu JICA, no konsidera inisiativa ida-ne’e hanesan ezemplu di’ak hosi kooperasaun entre seitรณr pรบbliku no privadu atu promove enerjia renovรกvel no seguransa enerjรฉtika.
Prezidente Komisaun Ezekutivu EDTL, E.P., Paulo da Silva, esplika projetu ne’e uza modalidade IPP, ne’ebรฉ signifika investimentu, konstrusaun, operasaun no manutensaun halo hosi seitรณr privadu, enkuantu EDTL sosa eletrisidade ho presu 6,5 centavus bรก kada kWh durante perรญodu kontratu tinan 25.
Nia akresenta, aleinde poupansa kombustรญvel to’o $30 milloens kada tinan, EDTL mรณs sei bele aplika bรก programa karbon krรฉditu internasionรกl ho apoiu hosi Banku Dezenvolvimentu Aziรกtiku (ADB).
Projetu ne’e sei sai mรณs sentru formasaun no peskiza bรก tรฉkniku EDTL no estudante sira.
Projetu ne’e hetan finansiamentu hosi seitรณr privadu internasionรกl ho valรณr to’o $85,6 milloens, liuhosi ITOCHU hosi Japaun no EDF hosi Fransa.
Serimรณnia lansamentu ne’e partisipa hosi membru Governu, membru Parlamentu Nasionรกl, korpu diplomรกtiku, autoridade defeza no seguransa, no komunidade Suku Lifau, Laleia.
(Mรฉdia-GPM)



































































